Hrvatska, zemlja izvanredne prirodne raznolikosti i bogatih resursa, nalazi se na prekretnici u svom energetskom razvoju. S jedne strane, postoji snažna tradicija korištenja konvencionalnih izvora energije, dok s druge strane raste svijest o potencijalu koji nude obnovljivi izvori energije (OIE). U ovom članku istražujemo trenutno stanje i potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, analizirajući uspješne primjere implementacije i ključne prepreke koje treba prevladati.
Trenutno stanje obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj
Prema najnovijim podacima Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE), Hrvatska trenutno oko 30% svoje električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora. To je značajan napredak u odnosu na prethodna desetljeća, ali i dalje postoji značajan prostor za rast.
Struktura proizvodnje iz obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj trenutno je sljedeća:
- Hidroenergija: Tradicionalno najznačajniji obnovljivi izvor u Hrvatskoj, s velikim hidroelektranama koje čine oko 45% ukupno instalirane snage OIE.
- Vjetroenergija: Drugi najznačajniji obnovljivi izvor s približno 30% instalirane snage OIE, s većinom vjetroelektrana smještenih u Dalmaciji i na dalmatinskim otocima.
- Solarna energija: Unatoč izvrsnom solarnom potencijalu, posebno u primorskoj Hrvatskoj, fotonaponski sustavi trenutno čine manje od 5% instalirane snage OIE.
- Biomasa i bioplin: Zajedno čine oko 15% instalirane snage, s potencijalom za značajan rast s obzirom na poljoprivredne i šumarske resurse Hrvatske.
- Geotermalna energija: Iako Hrvatska ima značajan geotermalni potencijal, posebno u kontinentalnom dijelu, ovaj resurs je još uvijek nedovoljno iskorišten s manje od 5% instalirane snage.
Potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije
Geografski položaj i prirodni uvjeti čine Hrvatsku idealnom zemljom za razvoj različitih oblika obnovljive energije. Procjene stručnjaka ukazuju na sljedeće potencijale:
Solarna energija
Hrvatska ima jedne od najboljih uvjeta za iskorištavanje solarne energije u Europi, posebno u Dalmaciji i Istri gdje je godišnja insolacija preko 2200 sati. Studije pokazuju da bi postavljanjem fotonaponskih panela na samo 1% teritorija Hrvatske moglo proizvesti više električne energije nego što zemlja trenutno troši.
Solarna energija posebno je pogodna za:
- Otočne zajednice koje se suočavaju s izazovima opskrbe električnom energijom
- Turističke objekte s visokom potrošnjom energije tijekom ljetne sezone kada je proizvodnja najveća
- Sustave za navodnjavanje u poljoprivredi, gdje se najveće potrebe za vodom poklapaju s razdobljima najveće solarne proizvodnje
Vjetroenergija
Obala i otoci Hrvatske imaju izvrsne uvjete za vjetroelektrane, s prosječnim brzinama vjetra od 5-7 m/s na 80 m visine. Procjenjuje se da je tehnički iskoristivi potencijal vjetroenergije u Hrvatskoj veći od 3000 MW, što je više od dvostrukog kapaciteta trenutno instaliranih vjetroelektrana.
Energija biomase
S obzirom da je 44% hrvatskog teritorija pokriveno šumama, a poljoprivreda je značajna gospodarska grana, potencijal biomase u Hrvatskoj je izuzetan. Prema procjenama, samo od ostataka u poljoprivredi i šumarstvu moglo bi se proizvesti energije ekvivalentne gotovo 50 PJ godišnje.
Geotermalna energija
Panonski bazen, koji pokriva veći dio kontinentalne Hrvatske, ima značajan geotermalni potencijal. Temperatura vode u geotermalnim rezervoarima kreće se od 50°C do preko 200°C, što otvara mogućnosti ne samo za grijanje već i za proizvodnju električne energije.
Uspješni primjeri implementacije OIE u Hrvatskoj
Unatoč izazovima, Hrvatska ima nekoliko istaknutih primjera uspješne implementacije obnovljivih izvora energije:
Vjetroelektrana Krš-Pađene
Jedna od najvećih vjetroelektrana u Hrvatskoj, smještena u Šibensko-kninskoj županiji, s instaliranim kapacitetom od 142 MW. Ova vjetroelektrana, puštena u pogon 2020. godine, proizvodi dovoljno električne energije za opskrbu oko 85.000 kućanstava i godišnje smanjuje emisije CO₂ za približno 258.000 tona.
Otok Krk - put prema energetskoj neovisnosti
Otok Krk provodi ambiciozan plan postizanja energetske neovisnosti temeljene na OIE do 2030. godine. Projekti uključuju solarne elektrane, male vjetroelektrane i sustave za pohranu energije. Posebno je impresivan program poticanja ugradnje solarnih panela na krovove kuća, gdje lokalna zajednica sufinancira dio troškova.
Bioplinsko postrojenje Gradec
Jedno od najvećih bioplinskih postrojenja u Hrvatskoj s kapacitetom od 2 MW, koje koristi poljoprivredne ostatke i stajski gnoj iz okolnih farmi za proizvodnju električne energije i topline. Ovaj projekt ne samo da proizvodi obnovljivu energiju već i rješava problem zbrinjavanja otpada.
Geotermalna elektrana Velika Ciglena
Prva geotermalna elektrana u Hrvatskoj, smještena kod Bjelovara, s instaliranom snagom od 10 MW. Elektrana koristi geotermalne izvore temperature 170°C i predstavlja pionirski projekt koji je pokazao isplativost geotermalnih resursa u Hrvatskoj.
Zakonski okvir i poticaji
Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina značajno unaprijedila zakonski okvir za poticanje obnovljivih izvora energije, usklađujući ga s direktivama Europske unije. Ključni elementi trenutnog sustava su:
- Premium model poticanja - model koji je zamijenio feed-in tarife, gdje proizvođači iz OIE prodaju električnu energiju na tržištu i uz to primaju premiju do određene zajamčene cijene.
- Status povlaštenog proizvođača - daje prednost pri ulasku u mrežu i druge pogodnosti za proizvođače iz OIE.
- Pojednostavljeni postupci za instalaciju malih solarnih sustava za vlastite potrebe.
- Bespovratna sredstva iz EU fondova i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za projekte OIE.
Nedavno je uveden i model građanske energije koji omogućuje građanima formiranje energetskih zajednica za zajedničku proizvodnju i potrošnju energije iz OIE.
Ključni izazovi za daljnji razvoj
Unatoč napretku, Hrvatska se još uvijek suočava s nizom izazova u povećanju udjela obnovljivih izvora energije:
Administrativne prepreke
Složeni i dugotrajni postupci za dobivanje dozvola i suglasnosti za izgradnju postrojenja OIE često obeshrabruju investitore. Primjerice, proces dobivanja svih potrebnih dozvola za vjetroelektranu u Hrvatskoj može trajati i do 5 godina.
Nedostatna infrastruktura za prihvat OIE
Električna mreža u nekim dijelovima Hrvatske, posebno na otocima i u ruralnim područjima, nije dovoljno razvijena za prihvat većih količina energije iz varijabilnih izvora poput vjetra i sunca. Potrebne su značajne investicije u modernizaciju i jačanje mreže.
Financijski izazovi
Iako su troškovi tehnologija OIE značajno pali u posljednjem desetljeću, početna ulaganja još uvijek mogu biti značajna prepreka, posebno za manje investitore i lokalne zajednice. Pristup povoljnom financiranju ključan je za ubrzanje implementacije.
Nestabilnost regulatornog okvira
Česte promjene u zakonskom okviru i sustavu poticaja stvaraju nesigurnost za investitore i otežavaju dugoročno planiranje projekata OIE.
Budućnost obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj
Hrvatska je u svojim strateškim dokumentima postavila ambiciozne ciljeve za povećanje udjela OIE. Prema Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu, cilj je do 2030. godine dosegnuti udio od 36,4% obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije.
Za ostvarenje ovog cilja, Hrvatska će morati:
- Značajno povećati instaliranu snagu solarnih elektrana, s trenutnih manje od 100 MW na preko 1000 MW
- Dodatno razviti kapacitete vjetroelektrana za barem 1500 MW
- Razviti sustave za pohranu energije za balansiranje varijabilne proizvodnje iz vjetra i sunca
- Modernizirati elektroenergetsku mrežu za prihvat distribuirane proizvodnje
- Razviti tržišne mehanizme koji će omogućiti veće sudjelovanje građana i lokalnih zajednica u energetskoj tranziciji
Zaključak
Hrvatska ima izvanredan potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije koji, ako se pravilno iskoristi, može značajno doprinijeti energetskoj neovisnosti zemlje, smanjenju emisija stakleničkih plinova i stvaranju novih radnih mjesta. Uspješni primjeri implementacije pokazuju da je, unatoč izazovima, moguće razvijati projekte OIE koji su ekonomski održivi i donose višestruke koristi za lokalnu zajednicu.
Ipak, za punu realizaciju ovog potencijala bit će potrebno sustavno uklanjanje administrativnih prepreka, poboljšanje infrastrukture i stvaranje stabilnog i poticajnog okruženja za investitore. Važno je i uključivanje građana i lokalnih zajednica u energetsku tranziciju, što će osigurati pravednu distribuciju koristi i troškova ovog procesa.
S obzirom na globalne trendove smanjenja troškova tehnologija OIE i sve strožu klimatsku politiku EU, Hrvatska ima jedinstvenu priliku za pozicioniranje kao lider u održivoj energetici u regiji. Hoće li tu priliku iskoristiti, ovisit će o političkoj volji, suradnji svih dionika i sposobnosti za inovativne pristupe u prevladavanju postojećih prepreka.